Upoznajemo Vasilija Kandinskog

Stvaralaštvo Vasilija Kandinskog poslužilo je kao odlična prilika i poticaj za ponovnu primjenu metode estetskog transfera kao suvremene, kvalitativne likovno-didaktičke metode koja povezuje promatranje umjetničkih djela s dječjim likovnim izražavanjem. Metoda je to kojom se uspješno prenose estetske poruke iz umjetnosti u osobno iskustvo.

Tijekom rada učenici prolaze kroz tri faze procesa: percepciju (vizualno promatranje umjetničkog djela, recepciju (doživljaj, analizu i svjesnu obradu poruke umjetničkog djela) i reakciju ili transfer (prenošenje doživljaja u aktivnost stvarajući novo estetsko iskustvo).

Kako bi početni korak bio što učinkovitiji umjesto samo odabranog djela upoznajemo život i stvaralaštvo umjetnika. Učenicima se tako nenametljivo i „usputno“ otvaraju nove spoznaje, omogućuje dublje promišljanje o umjetniku i umjetnosti, razvojnom putu stvaranja i svijest o različitim doživljajima i tumačenju nečijeg stvaralaštva koje ovisi o osobnom iskustvu, ali i o činjenicama o umjetniku.

"Priču“ o Vasiliju Kandinskom učenici su slušali istovremeno promatrajući ključna djela iz svih faza njegova stvaralaštva.

Vasilij Vasiljevič Kandinski (Kandinsky) rođen je 1866. u Moskvi. Kao dječak učio je svirati klavir i violončelo. Završio je pravni fakultet, bio je i nastavnik no nije bio zadovoljan svojim zvanjem. U dobi od trideset godina odlučuje se posvetiti slikarstvu. Odlazi u Njemačku, u München gdje su se okupljali mnogi značajni umjetnici toga vremena. Tamo studira likovnu umjetnost. Svoje prve radove naziva obojenim crtežima. Nije bio zadovoljan tadašnjim slikarstvom kao ni svojim načinom slikanja. Puno putuje i istražuje drugačije načine izražavanja.

Učenici uočavaju promjenu u njegovu načinu slikanja (Plavi jahač i Ulica u Murnau sa ženom). Odgovaraju na pitanja o razlici između ove dvije slike koju mogu uočiti na prvi pogled.

Kandinski smatra da ne treba prikazivati stvarnost onako kako je zaista vidimo, odnosno prepoznatljive oblike, već slikanjem želi izraziti svoje osjećaje.

Učenici imenuju  boje kojima su naslikane slike Planina i Improvizacija 14.

Sliku Impresija 3 učenici promatraju nekoliko trenutaka u tišini bez ikakvih informacija o slici, nakon čega opisuju što vide.

Dojmovi i opisi su se mogli svesti pod tri navedena:

- autobus, autobusnu stanicu i ljude koji u koloni ulaze u autobus

- ljude koji u procesiji ulaze u crkvu

- pozornicu i gledalište s publikom na koncertu.

Nakon informacije da je slika nastala nakon jednog koncerta i da je slikar svoj doživljaj glazbe izrazio bojom i oblicima učenici koji su „vidjeli“ pozornicu izražavali su svoje zadovoljstvo, a svi su s većim interesom nastavili promatrati iduća djela.

Kada se osigura dovoljno vremena za promatranje, usmeno izražavanje i razgovor, kod učenika razvijamo niz vještina od slušanja drugoga, usmjerenoga promatranja, pažnje, udubljivanja u promatrano, razmišljanja, uspoređivanja i drugih misaonih procesa.

Nastavljamo s pričom o umjetniku.

U Münchenu se Kandinski okružuje s umjetnicima istomišljenicima i osniva skupinu Plavi jahač (prema istoimenoj slici). I dalje slika djela potaknuta osjećajima, a ne prepoznatljivom i vidljivom stvarnošću.

Prema umjetnikovim riječima slikom Crna točka, njegovo je slikarstvo postalo potpuno apstraktno.

Na tom primjeru objašnjen je pojam apstraktnoga u slikarstvu.

Na slici koja prikazuje djevojku, stvarnost je uvjerljivo prikazana, a na drugim dvjema slikama ne prepoznajemo ništa iz stvarne okoline, iz zbilje koja nas okružuje. Slikar je koristio samo boju (mrlje, plohe, crte) koje je komponirao  potaknut unutarnjim raspoloženjem, osjećajima i mislima i nije ni želio prikazati stvarnost koju vidi oko sebe. Za takve slike kažemo da pripadaju apstraktnom slikarstvu.

Kandinski istražuje međusobne odnose oblika i boja i njihovo djelovanje. Tijekom slikanja često sluša glazbu i tako odabire boje i oblike. Žuta boja mu označava visoke tonove trube, svjetloplava zvuk flaute, tamnoplava zvukove violončela, kontrabasa, orgulja itd.

Početkom 1. svjetskog rata, odlazi u Rusiju i pomalo se mijenja način slikanja. Jačinu boje zamjenjuju jasniji oblici i počinje upotrebljavati krugove. Nakon povratka u Rusiju priključuje se umjetničkom pokretu Bauhaus. Vasilij Kandinski družio se s još jednim slikarom čije smo neke slike već upoznali. (Paul Klee i njegov Dvorac i sunce).

Vasilij Kandinski nastavlja „pojednostavljivati“ svoje slike bojom i oblicima. Oblici postaju geometrijski. Najčešće koristi trokut, krug i kvadrat u žutoj, plavoj i crvenoj boji. Boje se odvajaju od predmeta i dobivaju novo značenje. (Plava predstavlja mir i beskrajnost, zelena duhovno smirenje, crna vječnu tišinu, a bijela tišinu bez nade).

Slijedi opisivanje jednog od njegovih najznačajnijih djela –  sliku Kompozicija 8. Na toj slici kombinira crnu crtu i geometrijske likove. Krugovi su glave, izlomljene crte su planine i konjske grive, rešetke su zgrade. Kandinski je kompozicijama nazivao sva djela koja je stvarao dugo i sporo i s puno brige i pažnje za najmanji detalj. Učenici gledaju animiranu sliku Kompozicija 8 uočavajući povezanost glazbe s elementima slike.

Detaljnije opisujemo sliku Žuto, crveno, plavo. 

Od kakvih je oblika komponirana ova slika? Koje geometrijske likove vidiš? Opiši crte na slici. Koje se crte ističu debljinom? Kakve drugačije oblike vidiš? Što je na slici crveno, što plavo, a što žuto? Kojim je bojama oslikana pozadina? Što misliš čime je slikar slikao s obzirom na različitu jačinu boje u nekim dijelovima slike?

U neposrednoj najavi zadatka učenici dobivaju upute. Iz svake od četiri koverte treba izvući po jednu karticu s nacrtanim likom. U prvoj koverti su geometrijski likovi, u drugoj slobodni, u trećoj slobodni u kombinaciji s crtama i u četvrtoj crte.

Od zadanih likova treba složiti kompoziciju. Ponuđeni slobodni likovi i crte ne trebaju biti isti kao na karticama već slični. Jedan lik se može ponoviti više puta, ali u različitim položajima i veličinama. Ponuđenim likovima se može dodati neki novi lik i crte. Crtež treba oslikati vodenim bojama razmišljajući poput Kandinskog o međusobnom kombiniranju boja.

Nakon rada učenici izlažu svoje radove i ponavljaju zadatak. Svaki učenik opisuje svoj rad osvrćući se na raspored i oblik crta, ploha i boja kao likovnih elemenata kojima su nastale kompozicije te na ukupni dojam.

Vrednovanje kao učenje

RADOVI